Za svoju 28. godišnjicu, Radio Sarajevo je slušaocima predstavilo novi program. Tog 10. aprila 1973., uz akorde bosanskohercegovačkog kompozitora Vlade Miloševića, emitovanje je započeo Treći program. Sadržajno zamišljen drugačije od postojećih, Treći program Radio Sarajeva postao je „zaštićen prostor“ za kulturu i umjetnost. Oslobođen svakodnevnog informativnog ritma, pružao je slušaocima emisije, dijaloge i polemike o raznoraznim društvenim, kulturnim i političkim temama.
Program je bio organizovan u tri cjeline: naučno-političku, kulturno-umjetničku i redakciju ozbiljne muzike. Muzika je činila više od dvije trećine ukupnog sadržaja – od klasične i savremene umjetničke produkcije, preko opere, kamerne i simfonijske muzike, pa do džeza. Na njenom oblikovanju radili su vrhunski muzikolozi i stručnjaci, uključujući Svetlanu Arnautović, Sabiru Belu Samardžić, Radu Nuić i druge, dok su urednici Anto Filipović, Neđo Miljanović i Vojka Smiljanić Đikić davali programski okvir i viziju.
Bez dnevnih informativnih emisija u Trećem programu novinarska ekipa je svu svoju pažnju usmjeravala na teme i sadržaje u skladu sa potrebama programa. Novinari poput Blagoja Ćetkovića, Jasminke Huskić, Alirizaha Gašija, Ranka Mavraka i Dejana Bogičevića kroz emisije „Ekonomski forum“, „Politika i društvo“, „Putevi kritike“ i „Kulturno naslijeđe“ analizirali su ključna društvena i kulturna pitanja.
Sa željom da dijelovi programa ostanu trajno dostupni slušaocima, pokrenut je časopis Trećeg programa. U njemu su objavljivani najbolji radovi, studije, prikazi, prevodi iz programa. Posljednje, 72. izdanje, objavljeno je u aprilu 1992. godine. Treći program postao je mjesto susreta intelektualaca i stvaralaca, prostor kulturnog dijaloga i kritičkog promišljanja. Tome svjedoči impresivan popis imena učesnika i saradnika programa: Dževada Karahasana, Abdulaha Sidrana, Kasima Prohića, Predraga Fincija, Zdenka Lešića i dr.